ponedjeljak, 17.6.2019.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Kolumne
 
30.3.2005. 15:50:18
U šume je stiglo proljeće, a s njim i ljudi i smeće

Od prošle ekološke kolumne dogodilo nam se proljeće. U šumama je sve živnulo i po meni je sad najbolji trenutak da vidite čega ima u šumama. Čas je pogodan, jer još nema trnja i prizemne vegetacije koja dosta toga sakrije od pogleda. Posebnosti koje možete vidjeti su širokolisna veprina sa izuzetno crvenim bobama, plućnjak, jaglaci, visibabe, zvončići i još pokoja cvjetnica.

Izuzetno je pogodan trenutak i za opažanje životinja. Na tlu se zečevi, srne, kune, lasice i ostale ne mogu sakriti pod lišće grmlja, jer se biljke još nisu razlistale. Ja sam u zadnjih 9 posjeta šumi 7 puta vidio zečeve, 2 puta lasice i jednom divlje patke. Na drveću možete vidjeti razne vrste ptica, koje pjevaju na još uvijek golim granama. Ako se bolje zagledate u tlo vidjet ćete bogati svijet kukaca raznih boja, pužiće i sl. U barama sad možete vidjeti razne vrste žaba. Meni je najzanimljivija boja ženke kod inače smeđe šumske žabe, a koja je u vrijeme parenja žućkasto-narančasta. Nažalost nisam u ovih tjedan dana uspio dobiti dobru sliku za zbirku, jer se žabe čim opaze čovjeka spuste na dno bare. Krastače nisu tako plahe, ali mi nisu baš posebne za fotografiranje. Molim sve koji čitaju kolumnu, da obrate pozornost na žabe kad se voze cestom gdje one prelaze iz šuma prema bajerima i da pokušaju pregaziti što manje žaba.

U utorak sam bio u šumi sa grupom učenika i njihovom učiteljicom iz osnovne škole u Lepoglavi. Oni se spremaju za natjecanje iz ekologije i radili su neke pokuse sa vodom iz jednog od šumskih izvora. Oni su imali priliku u sat vremena u blizini izvora vidjeti zeca, lasicu, zebu i djetlića. Za vrijeme dok je trajalo njihovo ispitivanje, ja sam malo pronjuškao okolo i našao par lijepih primjeraka kalcedona i jedan komadić ahata. S te strane djeca su se mogla uvjeriti da je priroda u našoj okolici bogata u svakom pogledu.

Na žalost, mogli su se uvjeriti i u to da velik dio ljudi prirodu uopće ne cijeni i da im šume predstavljaju mjesto gdje mogu odlagati staru kramu. Osim onih koji smeće u šumu dovoze traktorima, velik doprinos zagađenju daju i „mali“ zagađivači kojima je teško plastičnu bocu, u kojoj su si donijeli piće, odnijeti opet kući i tamo baciti u smeće. Njima je to tako velik problem, da boce i vrećice bace iza prvog grma i tako nagrđuju prirodu. Ja svaki put kad idem u šumu sa sobom ne nosim ništa od „potrebština“, a kući uvijek donesem jednu vrećicu smeća. Naravno, da je to što ja počistim kap u moru i nema od toga velike koristi. Ono što treba uraditi je promijeniti navike i svijest ljudi koji odlaze u šume, vinograde i klijeti. No, pitanje je tko to treba i može uraditi i kako?

Iz osobnog iskustva u radu u ekološkim udrugama, mogu zaključiti da je većini u tim udrugama jednostavnije organizirati razne okrugle stolove i raspravljati o općenitim problemima, nego se primiti posla da dođeš ljudima i objasniš im neke stvari u svezi ekologije. Škola je gotovo potpuno izgubila odgojnu funkciju i postala skoro isključivo obrazovna ustanova, gdje je teško nagovoriti djecu da utječu na svijest svojih roditelja koji zagađuju prirodu. Nevladine udruge poput planinara, ribolovaca i sličnih koji su povezani s prirodom, teško ostvaruju kontakt s građanima ili nisu baš previše ni zainteresirani za njega.

Gradske vlasti nisu spremne konkretno sudjelovati u ostvarenju programa zaštite prirode i kad se neka inicijativa pojavi. I čovjek bi rekao da sve skupa ide k vragu, a da nitko točno ne zna gdje je tome glava, a gdje rep. Da završim što se tiče smeća u šumama s jednim zanimljivim primjerom. U području Čret, kod Lepoglave, nalazi se predio po imenu Gornji travnjaci, po domaći Guornji tronjaki. Tamo je u posljednjih desetak godina izgrađeno dosta lijepih klijeti, po uzoru na susjedne ivanečke klijeti po okolnim bregima. Vlasnici tih klijeti se tamo lijepo razonode, roštiljaju, uživaju u čistoj prirodi i pogledu na Ivanščicu. I kad se dosta nauživaju, onda pokupe smeće koje su napravili i bace ga u šumu odmah preko puta tih klijeti, preko grmlja. Konfiguracija terena je takva, da je odmah iza grmlja nizbrdica i smeće se na prvi pogled ne vidi. Vjerujem da postoje i izuzeci od ovog pravila, ali jadnih li duhova. I s takvim stanjem duha velikog dijela građana prestaje biti smislena bilo koja ideja o rezervatima, parkovima prirode ili nekakvom ekološkom turizmu za kojeg su pretpostavke (prirodne) izvrsne.

Svaki od nas koji se bavimo očuvanjem prirode se često pita da li je naša „borba“ stvarno borba s vjetrenjačama, u kojoj smo unaprijed osuđeni na poraz. Ja se nadam da nije, jer nada zadnja umire, no ne vidim mogućnost za drastične pomake u skoroj budućnosti, a vremena nam ponestaje. Ako želimo sačuvati i obnoviti prirodu, nije dosta da zagađivanje zaustavimo 100%, već moramo dodati još 50% kako bismo preokrenuli trend uništavanja prirode u trend obnavljanja. A to je moguće, kako teoretski, tako i praktično. Opet se vraćam na primjer „Leonovog bajera“ u Rakovcu (iza ekonomije KPD u Čretu, u močvari). Priroda je tamo pokrenula svoje čudo, trebala joj je samo jedna malo veća graba. Danas kad odem tamo, to je praznik i za oči i za dušu. Možete vidjeti razne vrste žaba, riba, ptica, srne, zečeve, lasice, bjelouške, potočne štakore, rakove (rijetko), a o biljnim vrstama i cvijeću da ne pričam. A donedavno tamo je bila samo napuštena parcela sa hrpom šara (vrsta visoke močvarne trave), koja je gušila sve ostalo.
 
Pozivam sve čitatelje da ako imaju neko zemljište, iskopaju grabu barem 2 x 1 m i da prate kako će se u njoj razvijati život. Oprez: Vjerovali ili ne, za svaku baru dublju od 40 cm, trebali bi tražiti građevinsku dozvolu. Dakle, preostaje vam nada da ste si dobri sa susjedima ili objašnjenje da je bara ili bajer na vašem zemljištu nastala uslijed slijeganja tla.

Molim povratne informacije. Možete mi se obratiti preko ovih internet stranica ili osobno na tel: 791 578, e-mail je u uspostavi.

Damir Vrtar

 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.