ponedjeljak, 17.6.2019.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Vijesti
 
31.3.2005. 7:54:19
Od listopada na Fakultetu organizacije i informatike studiranje po Bolonjskoj deklaraciji

Studenti, koji će u listopadu upisati jedan od studija na hrvatskim fakultetima, svoje visokoškolsko obrazovanje započinju po novom sistemu ili Bolonjskoj deklaraciji.

Bolonjska deklaracija, kojoj je radni naslov "Europski prostor visokog obrazovanja", rezultat je sastanka europskih ministara za obrazovanje održanog 1999. godine u talijanskom gradu Bologni.

Deklaraciju je tada potpisalo 29 zemalja, a Hrvatska joj je pristupila u Pragu 2001. godine. Danas broj zemalja potpisnica iznosi 40. Cilj Bolonjske deklaracije je uspostava jedinstvenog europskog visokog obrazovanja do 2010. godine. Ovo je najvažnija i najšira reforma školstva ikada provedena, a tome u prilog govori i činjenica da bi u proces trebalo biti uključeno više od 4000 sveučilišta s 12 milijuna studenata diljem Europe.

Dekan varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike Željko Hutinski je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, rekao da se Hrvatska potpisom obavezala prilagoditi visoko obrazovanje Europi te su fakulteti do 18. ožujka bili obavezni predati novi plan i program rada usklađen s novim sustavom.

Prema Bolonjskoj deklaraciji svaki studij je stupnjevit, sastoji se od dodiplomskoga i poslijediplomskoga, koji zajednički traju pet godina. Prve dvije godine bile bi zajedničke za oba stupnja, uglavnom teoretski orijentirane, dok se na trećoj godini opredjeljuje za stručne studije na kojima bi se stekla potrebna praktična znanja ili pak na akademski studij koji vodi do daljnjeg teoretskog usavršavanja. Nakon šest semestara stječe se titula "Bachelor" tj. prvostupnik. Ovo je dodiplomski ciklus. Uz diplomu dobili bi i dodatak diplomi koji bi sadržavao točan opis konkretnih znanja koje je student stekao do diplome.

Prvi trogodišnji studij je nužan uvjet kvalifikacije na europskom tržištu rada, a drugi vodi magisteriju, odnosno doktoratu. S titulom prvostupnika omogućeno je svima daljnje studiranje koje vodi do magisterija odnosno doktorata. Točno trajanje pojedinih ciklusa još nije definirano ali bi vjerojatno bilo po formuli 3+2+3 (Bachelor-Master degree (magistar)- Ph.D (doktor)).

Dakle, nakon završenih pet godina, stječe se titula magistar, ali ne znanosti nego struke, a na trogodišnjem poslijediplomskom studiju umjesto dosadašnjeg magisterija polaže se doktorat.

Jedna od najznačajnijih promjena je i uvođenje bodovnog sustava ECTS-a "European Credit Transfer System", za što je potrebno prestrukturirati studijske sadržaje, ali i sam način studiranja.

Po ECTS-u student ostvaruje 30 bodova po semestru, i taj broj je fiksan neovisno o broju kolegija ili nastavnih sati u nekome kolegiju. Bodovna vrijednost koja se pridružuje nekome kolegiju reflektira omjer studentskih obveza u tome predmetu naspram njegovih ukupnih obveza tijekom semestra. Na takav način mjera postaje student i njegov rad, a ne nastavnik i broj sati. Bodove može ostvarivati i cjeloživotnim obrazovanjem koje podrazumijeva da student tijekom svog života, može nastaviti studij, a da mu se prizna prethodno postignuto obrazovanje.

Ono što će sigurno najviše razveseliti studente je to što će od listopada različite predmete moći polagati na srodnim fakultetima u cijeloj Hrvatskoj i Europi. Tako će imati i mogućnost slušanja izabranih kolegija na različitim sveučilištima u različitim zemljama, a za sve će dobivati potvrde i bodove te moći studiranje nastaviti negdje drugdje.

Ono što je također velika promjena – studenti više ne upisuju smjerove, već pojedini sveučilište, a smjerove stječu tijekom studija izborom različitih kolegija. Oni će sami biti kreatori svog obrazovanja i njegove dinamike. Osim toga, studenti će na kraju svakog semestra ocjenjivati rad profesora, ali neće više biti niti pasivnog studiranja, što znači samo odslušati kolegij pa na polaganje. Za sve će biti obavezni različiti seminari i prezentacije koji će se bodovati i ulaziti u završnu ocjenu.

Postoji mogućnost i da se promijeni sistem polaganja ispita 3 + 1 na 2 + 1, što znači da će se na pojedinom ispitu moći pasti dva, a ne tri puta prije izlaska pred Komisiju.

Dekan FOI-a Željko Hutinski je naglasio da je obrazovni sustav FOI-a sličan austrijskom, njemačkom i engleskom.

Fakultet je dosad napravio i programsku prilagodbu Studentske referade te Internet stranica fakulteta pa tako studenti mogu putem tog medija kontaktirati profesore, a od lipnja i prijavljivati ispite. Studenti koji trenutno studiraju imaju pravo i završiti fakultet prema upisanim kriterijima, no mogu zatražiti da im se ispiše nova diploma, na kojoj će pisati da su zapravo – magistri struke.

Kako bi profesore i studente što detaljnije upoznali s novim načinom studiranja, FOI od 11. travnja kreće sa edukativnim seminarima za sve zainteresirane.

www.varazdin-online.com

 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.