– Među tri prastara rudarska okna na Ivančici što pripadaju slabo poznatom i neistraženom kompleksu nekadašnjih rudnika Kraševski zviri (u njima se sredinom 18. stoljeća eksploatirao cink i galenit), a u koja sam se, ne bez opasnosti, prošlih dana spustio s vodičem Tomicom Matišićem, našli smo jedno za koje smatramo da bi se razmjerno jednostavno moglo urediti za turističke posjete. Riječ je o ručno probijenom oknu u kamenu dugom stotinjak metara, koje bi s tragovima nekadašnjeg rudarenja uz lampe-karabitarice i bistrom vodom što izvire iz stijene, moglo biti prvorazredna turistička atrakcija. Ne želim precizirati o kojemu se oknu radi, ne samo zbog nekih neodgovornih posjetitelja koji bi ovu najavu mogli dočekati kao senzaciju i krenuti u devastiranje špiljskih ukrasa, već i zato što su okna vrlo opasna. Ulazi nalik na lisičje rupe mogu se urušiti, a u neka okna treba se niz glatke i skliske stijene desetak i više metara spuštati specijalnim ljestvama. A u takvim avanturama netko može i poginuti.
To nam je prošlih dana, nakon obilaska nekoliko okana, izjavio predsjednik Turističke zajednice Ivanca Boris Jagetić Daraboš, potvrdivši da TZ kreće u projekt uređenja jednog od brojnih okana na Ivančici za turističke posjete, o čemu su se lani pozitivno očitovali Varaždinska županija i Grad Ivanec. Naime, dio promidžbenih turističkih planova Ivanca vezan je uz nekadašnju bogatu lokalnu rudarsku tradiciju, pa se uz osnivanje Ivanečke rudarske čete i muzeja rudarstva, posjetiteljima nastoji ponuditi i avanturistički doživljaj, sve traženiji u suvremenim turističkim tokovima.
- S obzirom na sigurnosni aspekt, ništa nećemo prepustiti slučaju. Nakon niza dozvola koje treba prikupiti i eventualnog otkupa zemljišta, izradu projekta povjerit ćemo rudarskim inženjerima, geolozima, speleolozima i drugim stručnjacima, a s nekima od njih već sam u kontaktu. Bez obzira na naše laičke procjene, oni će biti ti koji će odrediti konačnu lokaciju, te definirati njeno uređenje, tako da bude posve sigurna za posjete – poručio je Boris Jagetić Daraboš.
- Po ostacima šljake, nasipa i hrpama zemlje koje sigurno nisu nastale prirodnim putem, ustanovili smo da u blizini ima još dosta rudarskih okana, među njima i većih. Neke od njih su nakon prestanka eksploatacije rudari namjerno zatvorili nasipima, čak stvorili i lažne pokrajnje ulaze (oprez, vrlo su opasni), kako bi spriječili konkurenciju i nepoželjne goste da u njima nastave iskapanja. Željeli bismo barem neke od ulaza u ta okna otvoriti i urediti ih u izvornom obliku, vodeći pritom računa da spriječimo ulaz u njih prvenstveno zbog opasnosti koje nose laički posjeti i zbog zaštite špiljskih ukrasa od uništavanja – kazao je B. Jagetić Daraboš.
Zanimljivo je, dodao je, da su u podnožju nedaleko od okana naišli na prostor na kojem su se nekad davno palile vuglenke, na što ukazuju ostaci ugljena. Ti i neki drugi materijalni ostaci i pretpostavke govore u prilog tome da je na tom prostoru nekad bilo organizirano rudarsko naselje.
- U povratku smo zastali na lokalitetu rudarskog okna koje je nekad posjedovao Otokar Hrazdira. Tu je kolega Tomica pronašao veći komad kamena ugljena, u narodu zvana glanc kolin. Bila je to svojevrsna kruna naših rudarskih istraživanja i ujedno, dodatan poticaj ideji da jednog dana posjet oknima doista preraste u originalnu ivanečku turističku ponudu – zaključio je Daraboš.
Lj. R.