Početak izvoza junadi na osnovu kalkulacije podrijetla u utorak je, 6. veljače, bio glavna tema razgovora ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića s članovima Upravnog i Nadzornog odbora Udruge za tov i uzgoj junadi Baby beef održanom na imanju Čardak Poljoprivredne zadruge iz Ivanca, najvećeg proizvođača simentalske junadi u Hrvatskoj. Povod za sastanak sa stočarima bio je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji im daje mogućnost povlaštenog izvoza za proizvode koji udovoljavaju uvjetima za stjecanje hrvatskoga podrijetla.

Kao što je poznato, zahvaljujući povećanju poticaja za tov junadi od strane resornog ministarstva, tijekom posljednje tri godine u Hrvatskoj je došlo do velikog povećanja tova junadi. Tako se Hrvatska prvi put našla u poziciji da ne samo da u potpunosti može zadovoljiti domaće potrebe za junetinom, već da i znatne količine viškova može ponuditi za izvoz u EU, na čijem tržištu junetine nedostaje. Kako je proizvodnja junadi u nas bazirana na uvoznoj teladi, dosad se junetina nije mogla izvoziti u EU zbog ograničavajućih odredbi kojima je bio dopušten samo izvoz stoke oteljene i othranjene u Hrvatskoj.

Stoga je hrvatska strana od EU zatražila promjenu te odredbe, što je u Bruxellesu i prihvaćeno, pa je potpisan aneks ugovora iz kojeg proizlazi da telad uvezena iz EU i potom stavljena u tov u Hrvatskoj stječe hrvatsko podrijetlo te se nakon tova može izvoziti u EU po povlaštenim uvjetima unutar kvote od 9.400 tona. U sklopu te kvote mogu se izvoziti i proizvodi (meso u trupovima, polovicama i četvrtinama).

Dakako da je potpisivanje aneksa dočekano kao velik uspjeh Ministarstva poljoprivrede, to više što je upravo ono prije godinu dana na istovjetnom sastanku proizvođača s ministrom Čobankovićem na Čardaku, bilo prozvano kao glavni generator sivog tržišta stoke. Sada, samo godinu dana kasnije, stanje je daleko bolje, o čemu svjedoči i podatak o povećanju izvoza od 30 posto više u odnosu na 2005. Istodobno je uvoz porastao za samo 14 posto, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 65 posto. Nove mjere pridonijet će još većem porastu izvoza, to više što je Hrvatska u dopuštenoj izvoznoj kvoti od 9400 tona iskoristila samo 6 posto.

Na sastanku je bilo riječi i o problematici kašnjenja resornog ministarstva u isplati poticaja. Pritom je Čobanković poljoprivredne proizvođače obradovao dobrim vijestima, najavivši da će se tijekom veljače i ožujka isplatiti svi zaostaci i stočarima i poljodjelcima.

Razgovaralo se i o mogućnosti da se u pregovorima s EU o poljoprivredi pokušaju ukinuti zaštitne carine na ribu, vino i mladu junetinu, to više što u EU nedostaje junetine. Time bi se ujedno hrvatsko tržište rasteretilo, a ukidanje te barijere stimulativno bi se odrazilo na porast cijena i izvoz hrvatske junetine. U prilog tome govori i podatak da su proizvođači zainteresirani za tov junadi i izvoz, jer proizvodnja junadi jedna je od rijetkih profitabilnih grana u poljoprivredi. Tome su, kako smo već spomenuli, pridonijeli i poticaji što ih resorno ministarstvo isplaćuje u visini 1800 kuna za domaću telad (prije je bilo 1000), odnosno, 800 kuna za uvoznu. Skrenuta je i pozornost na potrebu da se dodatno potiče proizvodnja domaćeg simentalca.

Usto, uveden je i novi poticaj za kravu-dojilju od 1000 kuna.

Lj. R.