Močvare zamišljamo uglavnom kao teško prohodno zemljište, puno smrdljivog mulja i pijavica, koje treba izbjegavati. Nadam se da će ova kratka reportaža izmijeniti takav stav i pokazati Vam zašto se močvare i u svjetskim okvirima nastoje zaštititi.

Posljednjih dana, na području Lepoglave obavljeno je nekoliko istraživačkih ekspedicija. Vrijeme je izuzetno povoljno za pregled zemljišta u potrazi za lepoglavskim ahatom i crvenim jaspisom. Jedno od poznatih nalazišta je i močvarno područje Rakovca, istočno od dijela Lepoglave koji se zove Čret. Tamo ahat i jaspis leže u blatu, vjerojatno više milijuna godina i čekaju da ih netko otkrije, opere i iznese na svjetlost sunca. Karakteristika ovog nalazišta je da je tih dragulja malo, ali spadaju među najljepše koji se mogu naći.

Bez namjere da podcijenim ljepotu tih dragulja, moram napomenuti da smo ja i moji prijatelji ipak bili više ushićeni brojnim žabicama i vodenjacima koji su odabrali močvaru Rakovec kao mjesto za razmnožavanje. Na nekih 50 kvadrata vodene površine vidjeli smo oko pedesetak žaba. Pretpostavljam da se radi o vrsti šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), iako su jako male razlike između te vrste i livadne, te močvarne smeđe žabe.

Naročito su nas razveselili vodenjaci jarkih boja, koji vjerojatno spadaju u vrstu mali vodenjak (Mesotriton alpestris). Vodenjaci su u močvari Rakovec, pokraj Leonovog bajera već treću godinu zaredom, a do tada ih nigdje nisam vidio sve od osnovne škole. Vrlo su umiljati (vidi sliku) i nadasve šareni.

Ako se ponovi obrazac iz prošlih godina, nakon smeđih žaba i vodenjaka, na parenje dolaze zelene žabe, a nakon njih i bjelouške.

Ovaj dio močvare je postao tako popularan zahvaljujući tome što je iskopana površina veličine 50 kvadrata, do dubine od 30 cm, te da je nivo vode postojan. Osim kišnice, voda dolazi i podzemnim tokom, kao i u svakoj pravoj močvari.

Veseli me činjenica da je ovaj dio močvare postao najznačajnija voda što se tiče bioraznolikosti u istočnom dijelu Lepoglave. To je još jedan dokaz da prirodi moramo dati samo malo predaha, a ona se sam pobrine da stvari opet budu dobre.

Ukoliko imate kakvo zapušteno močvarno zemljište koje je obraslo šarom (vrsta neupotrebljive oštre trave, koja guši sve ostale biljke), predlažem Vam da ponovite eksperiment i uživate u promatranju bogatstvu života koji će se razviti. A tko zna, možda usput iskopate i koji ahat.

Damir Vrtar