subota, 8.8.2020.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Vijesti
 
31.8.2007. 22:03:39
U lepoglavskoj Gradskoj vijećnici predstavljena studija o gradnji biotoplane u Lepoglavi
Grijanje na biotoplanu 15 posto jeftinije

U nazočnosti predstavnika Varaždinske županije, Hrvatskih šuma, članova Gradskog poglavarstva Lepoglave, tvrtki Šumska biomasa iz Zagreba, Tvornice drvnog namještaja Lepa, Kaznionice, Ivkoma, AZRE, te predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u lepoglavskoj Gradskoj vijećnici u srijedu je, 29. kolovoza, prvi put predstavljena studija pod nazivom „Toplifikacija Lepoglave na biomasu“. Studiju su predstavili njeni autori – dr. Nikola Čupin, direktor zagrebačke tvrtke Okit, sa suradnicima Adom Jukić i Boltom Krivakom. Naglašavajući da u svijetu raste energetska kriza, da se cijene fosilnih goriva nekontrolirano povećavaju te da Hrvatska izvozi preko 350.000 tona drvne mase, stručnjaci su upozorili da bi naša država trebala prestati izvoziti energetsku sirovinu te sama pokrenuti proizvodnju jeftinije i kvalitetnije toplinske energije putem bioenergana.

- Prvi rezultati studije o mogućnostima toplifikacije Lepoglave na biomasu pokazuju da bi gradnja bioenergane za Lepoglavu s tri megavata toplinske snage bila isplativo ulaganje. U prilog tome govori više podataka. Prije svega, Lepoglava ima jaki tzv. toplinski konzum, odnosno, jake potrošače. Uz Tvornicu drvnog namještaja Lepa, Pilanu Hodalj i druge lokalne tvrtke i institucije, najveći potrošač svakako je Kaznionica u Lepoglavi, koja godišnje troši oko milijun prostornih metara plina, a mjesečno ga plaća više od 300.000 kuna – naglasio je dr. Čupin.

Nadalje, lepoglavsko područje za biotoplanu ima osiguranu sirovinu i zainteresirane konzumente, a vrlo je važna i činjenica da Lepoglava i susjedne sredine prednjače u Hrvatskoj po organiziranju privatnih vlasnika šuma. Podaci pokazuju da u bližoj okolici, do 30 kilometara, postoji velika raspoloživa drvna masa, koja se procjenjuje na oko 30.000 „kubika“ na godinu, a to je i više nego dovoljno za bioenerganu s toplinskom snagom od 3 megavata. Riječ je o biomasi iz državnih i privatnih šuma, pri čemu je naglašeno da bi i interes lokalne zajednice i privatnih šumovlasnika trebao biti vezan uz eksploatiranje sada nenjegovanih privatnih šuma za potrebe biotoplane.

Bioenergana bi proizvodila i toplinu i struju, a pokretala bi je drvna masa, loživo ulje, plin, čak i komunalni otpad. S obzirom na blizinu Ivanca, te podatke iz triju šumarskih uprava sjeverozapadne Hrvatske (Koprivnica, Zagreb, Bjelovar) koji govore o čak 800.000 „kubika“ raspoložive biomase, autori su predložili da se u lepoglavskoj poduzetničkoj zoni sagradi toplana od šest megavata za toplificiranje obaju gradova.

- U tom slučaju dobila bi se ozbiljna snaga koja se može usmjeriti i u zagrijavanje plastenika, bazena i sl. Postoji i mogućnost projektiranja i gradnje sustava hlađenja, što je dodatni razlog da se ide u realizaciju toga projekta – izjavio je Čupin. Prema „najoštrijim“ računicama, gradnja toplane stajala bi oko 4 milijuna eura po megavatu. Ako bi se našli zainteresirani ulagači (kao mogućnost Čupin ističe ulaganja po modelu JPP-a, privatne ulagače, a ne isključuje ni HEP), autori studije smatraju da bi se toplana za tri godine mogla pustiti u pogon. Pritom, međutim, i Hrvatska mora redefinirati svoju energetsku strategiju i odrediti se prema tome hoće li ograničiti izvoz energetske sirovine i usmjeriti je na sustav masovne gradnje biotoplana u nas.

Da gradnja biotoplane nije utopija, govori i iskustvo Strizivojne gdje se sličan projekt već realizira, s troškovima gradnje od 2,5 milijuna eura po megavatu. Računice pokazuju da bi cijena topline za krajnje potrošače bila 15 posto jeftinija u odnosu na plin. Projekt je podržao i Marijan Hohnjec iz Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, koji sa 120.000 kuna financira izradu studije. Dodatnih 20.000 kuna izdvojit će i Grad Lepoglava.

- Sa stajališta zaštite okoliša i energetske učinkovitosti projekt je prihvatljiv i pohvalan – istaknula je Nevenka Krklec, pročelnica županijskog odjela za zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti. Ona se opširnije osvrnula i na pitanje o mogućnostima da se za toplanu iskoristi i pileće gnojivo. S obzirom na razvijenu peradarsku djelatnost u našoj županiji, upozorila je da u nas trenutačno ima između 10.000 i 15.000 tona gnojiva koje predstavlja problem. Zbog visoke količine nitrata ono se s razlogom smatra uzrokom onečišćenja podzemnih vodonosnika. To se gnojivo, kazala je, neće moći iskoristiti u te svrhe tako dugo dok se i zakonski ne proglasi otpadom i dok na snagu ne stupi europska nitratna direktiva.

Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić naglasio je da je namjera Grada da se kroz izradu studije dobije kvalitetan projekt koji bi na temeljima održiva razvoja i najviših standarda zaštite životne sredine ponudio odgovore na pitanja o mogućnostima toplificiranja Lepoglave na biomasu. Dobije li studija, nakon predstavljanja konačne verzije, zeleno svjetlo svih zainteresiranih, Škvarić najavljuje kandidaturu projekta prema ministarstvima i pretpristupnim fondovima EU. Najavljeni su i razgovori sa susjedom – Gradom Ivancem.

Lj. R.

 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.