četvrtak, 25.4.2019.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Kolumne
 
18.2.2008. 20:05:53
Kolumna
Mineralogija između Europe i Balkana

Ove godine se obilježava 60 godina od prve zaštite geoloških posebnosti Hrvatske (Rupnica) i 60 godina od osnivanja Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka Hušnjakovo. Povodom toga u muzeju u Krapini su počeli sa predavanjima o geološkim temama.

Djelatnici Parka prirode Medvednica održali su prezentaciju Rudnik Zrinski u srednjem vijeku. Putem video projekcija pokušali su pokazati kako se nekad (mukotrpno) rudarilo da bi se dobilo srebro iz kojeg su kovani novci. U rudniku Zrinski na Medvednici kopala se ruda galenit koja je sadržavala oko 0.5 % srebra. Dakako da su alati i čitava tehnologija bili primitivni. Zanimljiva poveznica s time je da se galenit kopao i na južnim padinama kod crkvice Sv.Duh u Prigorcu, prije 150 godina. Danas se još mogu vidjeti ulegnuća koja su nastala od površinskih rovova. Iako smo u nekoliko navrata bili tamo nismo uspjeli naći rudu. Ukoliko netko još posjeduje koji komad galenita spremni smo ga otkupiti.

Drugu prezentaciju održao je doc.dr.sc. Marijan Kovačić sa PMF-a koji je sa svojim timom, za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko zagorske županije, napravio inventarizaciju svih nalazišta minerala i fosila. Osim inventarizacije predložene su i mjere zaštite i obilježavanja pojedinih značajnih lokaliteta, te su ponuđeni primjeri iz svijeta kako se takve lokacije mogu iskoristiti u turističke svrhe. Tako se navodi primjer austrijskih vinara koji su svoja vina nazvali po mineralima koje sadrže tla na kojima raste loza. Na taj način stvorili su osebujnu reklamu na osnovu koje vina prodaju po znatno višoj cijeni nego inače.

I na području naše županije ove godine će doći do nekih aktivnosti. Oko 200 000 kuna bit će uloženo za stavljanje u turističku funkciju lokacije Kameni vrh-Gaveznica, koja je na području geologije od nacionalnog značaja, jer je jedina lokacija u Hrvatskoj gdje su kalcedoni, ahati, opali i sl. u većim količinama izbili na površinu. To bi trebalo koristiti lokalnoj turističkoj zajednici, kao i projektu Turističke zone Haloze-Zagorje kao jedna originalna i neobična turistička lokacija.

Nakon gore navedenih europskih projekta tu sad glibimo u balkansko blato, tj. naše navike. Ispred rampe, na ulazu u Kameni vrh, redovito se odbacuju prazne pivske flaše, iskorišteni prezervativi i ostalo. Kao da to nije dovoljno netko smatra kako je to pogodno mjesto za obavljanje velike nužde. Naravno da se onda ljudi iz ministarstva i županije pitaju da li lepoglavčani uopće zaslužuju pomoć u ostvarenju nečeg takvog ili je bolje napraviti im neki smetnjak gdje onda mogu do mile volje iskazivati svoje (ne)kulturološke navike.

Na žalost ništa bolja situacija nije niti u ostatku balkanskog Zagorja. U srijedu smo Milan Huten, Goran Hrestak i moja malenkost istraživali škriljavce sjeverno od Kašine, prema Lazu Bistričkom. Odmah na početku su nam put presjekle dvije srne. U nekoliko skokova su prešle put od podnožja do vrha brda, za koji bi nama trebalo bar 10 minuta. Čitava dolina potoka Šokot je krasna, ali čak i nakon penjanja ”Bogu iza nogu”, gdje čovjek misli da nikad prije nije kročila ljudska noga nailazite na plastične vrećice, opruge od kauča, akumulatore. Ma, grozno. Od mineraloških zanimacija, uspjeli smo naći tek jedan komad opaliziranog drveta i nešto žućkastih kalcita.

Od ostalih zanimljivosti posjetili smo brdo Kozelin (511m) na čijem se vrhu nekad nalazilo jedno od najranijih naselja u široj okolici Zagreba. Istraživanja ukazuju da je tu bilo života već krajem drugog milenija prije Krista. Značajni su nalazi iz željeznog doba iz 8.-1. st. prije Krista, a naselje se održalo u antici sve do 5. st. naše ere, kada se gubi trag ljudske prisutnosti.

Naselje je prosperiralo upravo zahvaljujući obilju čiste vode, šuma, te glinenih škriljavaca koji sadrže puno limonita iz kojeg se dobivalo željezo.

Do sljedećeg priloga, pozdravljeni,

Damir Vrtar

 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.