Na gradskoj površini od 1,4 hektara na predjelu Putina u Lepoglavi, rijetki posjetitelji prošloga su tjedna, počevši od 29. srpnja, mogli uživati u atraktivnom prizoru, neuobičajenom za kontinentalni dio zemlje. Članice ženske Poljoprivredne zadruge Neven, uz pomoć rodbine i supruga-branitelja, srpovima su zaronile u ljubičasto polje i počele s berbom lavande, prvom otkako su prije dvije godine formirale početni nasad s 4000 grmića. Premda se prva prava berba očekuje sljedeće godine, kad se grmovi još više razrastu, zadrugarke željno očekuju rezultate i ove, prve žetve, koja je potrajala nekoliko dana.

- Lavanda se bere kada 90 posto cvjetova ocvate, a to znači da je sada baš pravo doba za žetvu. Sve količine otkupit će nam zagrebačka tvrtka Aris, koja nam je i darovala sadnice. Malo smo razočarane, jer nam je u odnosu na prošlu godinu Aris promijenio uvjete otkupa – rekla je zadrugarka Darinka Kuča.

Lani im je, naime, otkupljivač cijenu formirao po litri destilata proizvedena iz isporučene lavande, dok će im ove godine otkup obračunati po kilogramu isporučene biljke.

- Ne pokaže li se to isplativim, razmišljamo o tome da same naručimo destiliranje, a za plasman lavandina ulja nema problema, to više što je se u Hrvatskoj toliko ne može proizvesti, koliko se može otkupiti – tvrdi Darinka. Za lavandom postoji velika potražnja, ponajprije za potrebe kozmetičke industrije, gdje se koristi za aromaterapiju, soli za kupanje, masažu, kreme, a u posljednje vrijeme za njom su „poludjeli“ i na Dalekom istoku, gdje su jastuci s mirisom lavande pravi hit.

I dok su zadrugarke žele lavandu, u pomoć su im stigli i članovi njihovih obitelji. Otac i sin Budimir i Hrvoje Flegar kosili su travu i korov, te time ženama olakšavali posao oko berbe. Radnicama pak su posao otežavali žega i insekti, danju obadi, a predvečer komarci. No, sve to nije ništa u usporedbi sa zadovoljstvom prvim urodom na parceli, koja je nekad bila divlje smetlište, prepuno trnja i raslinja.

Zadrugarke su zahvalne Gradu Lepoglavi, posebice gradonačelniku Marijanu Škvariću, za kojeg kažu da je doista pokazao veliko razumijevanje za ovaj projekt. Grad je pokrio troškove osnivanje PZ-a, besplatno mu dao na raspolaganje 1,8 hektara pokusnoga polja i sugerirao da se javi na natječaj za poticanje proizvodnje netradicionalnih kultura. Zahvaljujući tome, zadrugarke su u svibnju ove godine proizvodnju proširile, zasadivši na susjednoj parceli zasadile još 2500 grmića lavande.

Nit' orao, nit' kopao, ali bere!?

Oko lavande, kažu zadrugarke, među kojima je i Dragica Husnjak, posla je dosta. Nasad su ove godine okopale šest puta, a zbog vlažnog vremena, koje je pogodovalo nicanju korova, kosilicom su čistile nasad jednom mjesečno. Najveću štetu pričinili su im neodgovorni mještani, koji su im pokrali i počupali gotovo pola novog nasada, pa su dva puta morale dosađivati biljke.

- Zatekla sam jednog mještanina kako nam krade mladu lavandu. Pitala sam ga je li sadio, okopavao i kosio, pa da je može brati. Mislim da mu nakon mog prijekora čak nije bilo ni neugodno - ispričala je zadrugarka Nataša Flegar. Poput ostalih kolegica, i ona je na vlastitoj parceli zasadila još 800 grmića lavande i nada se dobroj zaradi u punome rodu. Žene su se prihvatile proizvodnje ljekovita bilja nadajući se da tako osigurati egzistenciju nakon što su u svojim tvrtkama ostale bez posla. Iako je isprva bilo i najava drugih nezaposlenih žena o uključivanju u žensku Poljoprivrednu zadrugu, interes im se izjalovio, kad su shvatile da članstvo u zadruzi iziskuje naporan fizički rad.

Lj. R.