srijeda, 14.11.2018.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Kolumne
 
10.11.2008. 22:32:01
Kolumna Damira Vrtara
Dani minerala 2009. u Munchenu

Od 30.listopada do 2.studenog je na prostoru velesajma u Munchenu održan najveći svjetski sajma minerala i popratne opreme. Svakodnevno je izlagalo nekoliko tisuća izlagača, a procjenjuje se da sajam posjeti više od 300 000 ljudi. Iz Hrvatske su na sajmu bile dvije ekskurzije, od kojih je jednu organizirala udruga Progeo Hrvatska, pa je nas nekoliko iz Lepoglavskog ahata zajedno s njima otputovalo na sajam.

Na sajmu bili u subotu od 9-16 sati. Pošto se sajam odvija u ukupno 3 dvorane, propješačili smo kilometre i kilometre razgledavajući štandove. Ja sam sve prošao jednom i neke zanimljivosti sam išao opet pogledati, no uvjeren sam da nisam obišao baš sve. Nakon nekog vremena od toliko minerala i kristali ti se zavrti u glavi pa polako i izgubiš volju za razgledavanjem kad premašiš svotu koju si planirao potrošiti. Već na samom ulazu goste je dočekalo opalizirano drvo iz Australije postavljeno na vagonu. Ono je bilo izloženo je prekrasno opaliziralo u različitim bojama, ovisno o primjesama raznih metala u opalu. Iz takvog i sličnih primjeraka su se mogli vidjeti i razni ukrasni predmeti, te stolovi. Cijene za takve proizvode nisu istaknute, već se dogovaraju direktno s proizvođačem.

Australija je i bila glavna tema izložbe, a oni su se stvarno potrudili donijeti najljepše od najljepših primjeraka koje imaju u australskim muzejima. Nemoguće je izabrati neki posebni primjerak od svih njih, jer je jedan krasniji od drugog. Osim mnoštva vrhunskih dragocjenih opala, bilo je izloženo nekoliko primjeraka velikih zlatnih žila. Za one koji imaju novaca i žude za tim dragim kamenom bilo je nekoliko štandova gdje su se mogli kupiti draguljarski primjerci. Afganistanci su ove godine imali velike količine plavog lapisa, ali je bio po mojem mišljenju preskup, 150 eura za kilogram sirovog kamena. Kao i uvijek jako su atraktivni štandovi s primjercima iz Brazila, dok kod Kineza nikad nisi siguran imaš li posla s pravim ili skuhanim kamenjem. Alati za obradu su bili vrlo skupi, pa mi je to odnijelo većinu eurića, a dosta sam potrošio i na malahit koji mi je jako drag mineral. Bitno je reći da je sajam svake godine potpuno drugačiji, tako da prošle godine malahita skoro uopće nije bilo.

Nakon toga smo krenuli prema njemačko-austrijskoj granici i u mjestu Siegsdorf posjetili jako lijepo uređen Muzej prirodoslovlja i mamuta. Tamo imaju kompletni kostur mamuta i pećinskog lava, a zanimljivo je da su 6 mamuta pronašli šesnaestogodišnjaci tijekom igre i tek kad su odrasli s time su upoznali geologe i paleontologe. Ti kosturi ujedno čine najatraktivniji dio muzeja, a unutar muzeja su i mnogobrojne makete i filmovi koji na jednostavan način prikazuju postanak planete i geološke procese sve do naših dana.

Večerali smo u austrijskom mjestu Gollingen, gdje smo i prespavali u hotelu koji je uređen poput velike lovačke kuće, a namještaj je uglavnom starinski i masivan. Cijene su europske, tako da pivo dođe oko 25 kn, a mineralna oko 15 kn. Doručak je bio tipa švedskog stola, ali su osim uobičajenih jela bili na raspolaganju i mnoštvo voća, lješnjaka, oraha, suhih šljiva, nekoliko vrsti štrudli i kolača te razne vrste kavi i čajeva. Nakon doručka obišli smo stari dio grada koji je tipično austrijski sa velikim kućama u nizu i šarenim fasadama, te besprijekorno čistim pločnikom. Ono što smo išli posebno pogledati je fontana napravljena od ogromnog fosila amonita (daleki predak današnjeg nautilusa) promjera preko jednog metra. Tamo imaju kamenolom crvenog vapnenca u kojem je pregršt takvih amonita, pa oni za njih ne predstavljaju neku vrijednost. Fosili amonita se inače ponekad nađu i u našem priobalju, ali u daleko manjem broju. Ono što nas je svakako iznenadilo da u tom gradiću koji je nešto veći od Ivanca, na izvanredno uređenim travnjacima poneki građani drže krave ili ovce kao kućne ljubimce umjesto pasa. Naravno, o životinjama se vodi briga, jako su čiste i nema traga neugodnim mirisima. Opet, pomišljao sam da kad bi netko u Ivancu ili Lepoglavi uradio tako nešto valjda bi ga proglasili ludim ili istjerali iz grada. Ono što je još zanimljivo, mogli smo vidjeti ekološko razmišljanje na dijelu. Grad uopće nije pretjerano osvijetljen, već samo uski centar i samo tamo gdje treba. To je ono što se zove strategija sprječavanja svjetlosnog zagađenja, a kod nas to budu počeli kužiti za desetak godina. Sad nam je najvažnije dovesti javnu rasvjetu do svake klijeti. I svakih desetak kilometara, a naročito oko turističkih centara je moguće vidjeti postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Mislim da ne moram ni spomenuti da nema ni kvadratnog metra zapuštenih njiva ili livada.

Poslije Gollingena išli smo u rudnik soli u mjestu Hallein, u blizini Salzburga. Na ulazu dobijete bijela radna odijela a u unutrašnjost se vozite na vlakiću koji se sastoji od klupe pričvršćene za podvozje. Prvo se ulazi u stari dio rudnika koji su iskorištavali Kelti. Prema visini hodnika, kao i prema kosturima, znanstvenici su zaključili da su oni bili visine do 170 cm, dakle nešto niži nego sadašnji stanovnici tih krajeva. Njihova tehnologija vađenja je bila kopanje stijena sa solju, te transport tih stijena na površinu gdje su se dalje obrađivale. U srednjem vijeku je tehnologija vađenja već bila puno naprednija, pa su komore potapali u vodi i kad je voda u sebi otopila sol, onda su vodu kroz drvene cijevi transportirali u gradić, gdje su grijanjem i isparavanjem vode dobivali sol. Sol u tom rudniku je puno slanijeg i gorčeg okusa od one koju možemo kupiti u dućanu. Kroz čitav rudnik vas vodi vodič, koji na pojedinim mjestima pusti film u kojem vas kroz povijest rudnika vode dva simpatična lika, nadmeni nadbiskup i njegov pokorni fratar. Oni kroz svoje razgovore daju naglasak na najvažnija razdoblja u povijesti rudnika, a sve je osmišljeno i odglumljeno na jedan jako zabavan i duhovit način. Gotovo svim posjetiteljima je najdojmljivije spuštanje po drvenim toboganima dužine do 40 metara, te vožnja po jezeru na dubini od 210 metara. Ono što je zanimljivo je kako su povezali stari rudnik i moderna tehološka rješenja za udobnost turista. Osim broda na elektro pogon, mnoštvo projektora, specijalnih efekata, na površinu izlazite pokretnim stepenicama, a onda opet vlakićem. Za razliku od Talijana koji će turiste na svakom koraku vabiti da kupe nešto Austrijanci se drže bečke škole i nisu nasrtljivi, ali možete biti uvjereni da će sve što od njih uzmete dobro naplatiti.

Izvan rudnika je napravljena replika keltskog sela, a ulaznica iz rudnika vrijedi i za keltski muzej u samom gradu.

Nakon muzeja krenuli smo prema Zagrebu, a stali smo u restoranu iz lanca Landzeit. Špageti, salata i pivo 115 kn!? Malo pretjeruju što se mene tiče. Osim toga ne sjećam se da se itko od osoblja u Austriji nasmiješio. Profesionalni i učinkoviti jesu, ali vrlo hladni.

Uz autocestu su skijališta spremna za sezonu, samo nema snijega, osim po vrhovima koji su na otprilike 3400 metara visine.

Za razliku od ulaska u Sloveniju gdje je bio neki mladi i nadobudni miličnik koji se bezveze derao na vozača, u povratku je sve prošlo glatko i nakon 45 sati ponovno smo bili u hrvatskoj svakodnevici.

Uživajte u fotografijama,
Damir Vrtar
 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.